26. travnja – svjetski dan intelektualnog vlasništva
Diljem svijeta, danas se obilježava Svjetski dan intelektualnog vlasništva. Prvi put organiziran 2000. godine od strane Svjetske organizacije intelektualnog vlasništva (World Intellectual Property Organization - WIPO), Svjetski dan intelektualnog vlasništva pravo je vrijeme za proslavu doprinosa koje su dali izumitelji, inovatori i umjetnici. U Hrvatskoj, u nacionalnom Zavodu za zaštitu intelektualnog vlasništva u Zagrebu, danas je otvorena izložba o Nikoli Tesli.
Intelektualno vlasništvo se u suštini odnosi na tvorevine ljudskog uma – one koje su rezultat intelektualnog stvaralaštva u industrijskom, znanstvenom, književnom ili umjetničkom području. To je jedan od najvažnijih segmenata imovine tvrtke ili pojedinca. Tako, industrijski dizajn oblikuje naš svijet, genijalni izumi čine naše živote sigurnijima i jednostavnijima, a kreativni mediji kao što su glazba, film i književnost, donose zadovoljstvo ljudima diljem svijeta.
WIPO poručuje: "Sve počinje s idejom"
Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana intelektualnog vlasništva jest "Sve počinje s idejom".
Kamil Idris, generalni direktor Svjetske organizacije intelektualnog vlasništva (WIPO) poručuje: „Ideje oblikuju svijet. One su sirovina o kojoj ovisi naš budući napredak i naša baština. Stoga je važno stvarati okolinu u kojoj je ideja podržana i nagrađena. Zato postoji intelektualno vlasništvo.“
Više o tome pročitajte na web stranicama organizacije WIPO.
Svjetski dan intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj - godina Nikole Tesle
U Hrvatskoj, Svjetski dan intelektualnog vlasništva obilježen je prigodnim otvaranjem izložbe o Nikoli Tesli, svjetski poznatom znanstveniku, izumitelju i inovatoru, povodom čije je 150. godišnjice rođenja Hrvatski sabor 2006. godinu proglasio godinom Nikole Tesle. Izložba je otvorena u prostorijama Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, a otvorio ju je gospodin Željko Topić, ravnatelj Zavoda.
Uz izniman stvaralački opus Nikole Tesle veže se oko 700 patenata, a njegova najvažnija otkrića obuhvaćaju elektromagnetsku zavojnicu, indukcijski motor, višefaznu izmjeničnu struju, fluorescentno svjetlo, vakuumsku fotografsku cijev, bežičan prijenos električne energije, radio, daljinsko upravljanje kao temelj današnje znanosti o robotici, kozmičke radio valove i uporabu ionosfere u znanosti.
Uz brojna priznanja, njegovo ime danas nosi međunarodna jedinica za gustoću magnetskog toka, asteroid, krater na Mjesecu te brojne znanstveno istraživačke ustanove, muzeji i građevine.
Zašto je intelektualno vlasništvo važno?
Dokaze kako intelektualno vlasništvo utječe na način na koji živimo nalazimo posvuda. Zapravo, toliko smo navikli na brojne praktičnosti koje donosi napredak intelektualnog vlasništva, da često previdimo koliko je on utjecao na oblik našega društva. Zamislimo na trenutak svijet bez intelektualnog vlasništva.
Za jutarnje buđenje morali bismo se osloniti na naš unutrašnji sat. No zahvaljujući domišljatosti momaka iz tvrtke Seth Thomas Clock Company, koji su izumili prvi sat-budilicu, sigurni smo da ćemo se probuditi na vrijeme. Kada bismo došli u ured, na posao, ne bismo imali telefonsku sekretaricu; zapravo, uopće ne bismo imali računala ni telefone, sve tako važne uređaje koji se temelje na bezbrojnim, naoko malenim izumima – od poluvodiča do plastičnih kućišta. Zamislite stvaranje dokumenata – bilješki, pisama, prezentacija – bez softverskih aplikacija uz koje smo postali tako okretni i spretni.
E-mail ne bi postojao, pa bismo se vratili na staromodne i neefikasne procese ispisivanja poruka i pisamaca; nepostojanje baza podataka značilo bi izgubljene sate i sate pretraživanja beskrajnih i nepreglednih ormarića sa spisima kako bismo pronašli neke dokumente. Na putu kući, ne bismo mogli staviti slušalice i slušati omiljenu glazbu – jer je to proizvod brojnih sati uloženih u razvoj prijenosnih glazbenih uređaja u 1970-ima, preko patentiranja mp3 tehnologije 1987. godine, pa sve do razvoja supermodernih prijenosnih glazbenih uređaja kakve danas poznajemo. Pa kad bismo se na kraju dana vratili kući, ne bismo se mogli opustiti uz gledanje televizora – naziv „GB 292,185“ naoko ne govori mnogo, no upravo je to naziv nagrađenog patenta Johna Logiea Bairda iz 1923. od kojeg potječe moderna televizija.
Također, kada slušate radio, palite svjetlo, koristite mobilni telefon, daljinski upravljač i brojne druge elektroničke uređaje - koristite i neka od otkrića Nikole Tesle.
Što bi se dogodilo bez intelektualnog vlasništva? – Promoviranje vrijednosti softvera i doprinosa IT industrije
Intelektualno vlasništvo ima jak utjecaj na život kakav poznajemo, a njegova zaštita dodatno potiče inovatore da nastavljaju sa stvaranjem. Kroz sustave kao što su autorsko pravo ili patent, prava intelektualnog vlasništva inovatoru daju pravo da odluči kako će se njegove tvorevine iskorištavati, umnožavati i distribuirati, kao i priliku da bude nagrađen za svoj trud.
Promoviranje vrijednosti softvera i doprinosa IT industrije – kulturnih, društvenih ili gospodarskih – prioritet je rada međunarodnog udruženja BSA. Borba s konstantnim problemom softverskog piratstva vrlo je važna u našem svakodnevnom radu. Krađa intelektualnog vlasništva je problem koji utječe na sve industrijske grane, od glazbene, filmske i kozmetičke, pa sve do automobilske i farmaceutske. U svijetu djeluju milijuni tvrtki i pojedinaca koji se oslanjaju na prihode od intelektualnog vlasništva, kao povrata prethodnih ulaganja, a koje ulažu u istraživanje i razvoj kako bi proizveli još produktivnije alate. Upravo ta ulaganja stoje iza golemog napretka koji nam svakodnevno čini život sve lakšim i boljim.